Zdrav pogled na svijet
Jazyk / Language  
 

Dijabetička retinopatija

  • Diabetes mellitus (DM) ili šećer
 
To je oboljenje koje karakteriše povišen nivo šećera u krvi uslijed nedostatka ili sniženog dejstva, spostvenog insulina. Trajno povećanje šećera u krvi izaziva promjene na krvnim sudovima. Promjene na sitnim krvnim sudovima (tzv. mikroangiopathia) se javljaju kao glavna komplikacija dijabetesa:

1. patološke promjene na mrežnjači oka – dijabetička retinopatija
2. promjene na bubrezima – dijabetička nefropatija
3. promjene na perifernim nervima – dijabetička neuropatija.


Dijabetička retinopatija (DR), zvana dijabetički makularni edem i komplikacije poliferativne DR su jedna od najčešćih razloga, vodećih uzroka sljepila u razvijenim zemljama pa i u Slovačkoj. Rizik sljepila je kod dijabetičara približno 10-20 puta viši nego kod osoba koje ne boluju od dijabetesa. Kod dijabetičara se takođe češće razvija katarakta i ateroskleroza.

 
  • Dijabetička retinopatija
 
 
Dijabetična retinopatija je znak patoloških promjena na mrežnjači i krvnim sudovima mrežnjače, koje nastaju kao rezultat oštećenja na svim krvnim sudovima uslijed dijabetesa. Oštećene su prije svega mrežnjačni kapilari. Oštećenje se može manifestovati nastankom malih proširenja na sitnim krvnim sudovima mrežnjače (mikroaneurizmama), sitnim krvarenjem u mrežnjaču (hemoragiama)- kao posljedicom pucanja već spomenutih sitnih krvnih sudova.
Oštećeni krvni sudovi mogu da pucaju. Na mrežnjači nastaje otok (edem). Kasnije na mrežnjači može doći do povećanog stvaranja novih krvnih zilica (neovaskularizacija) (slika br. 2) i udvajanja zilica a stanje može dovesti do potpunog sljepila.
 
  • Dijabetička retinopatija ne boli
Simptomi oboljenja u početku ne postoje. DR dugo traje bez simptoma i bez pogoršanja vida. To ovo oboljenje čini tako podmuklim. U trenutku kada je pogodna terapijska intervencija pacijent najčešće nema nikakve subjektivne tegobe iako je bolest u odmakloj fazi, a može da ima i značajno oštećenje. Oštećenje mrežnjače može ustanoviti jedino ljekar pri preventivnom pregledu očnog dna ili na osnovu gubitka oštrine vida u kasnim stadijumima. U trenutku subjektivnih simptoma je liječenje teže i ne toliko uspješno. Tek u kasnijim, uznapredovalim stadijumima dolazi do pogoršanja vidne oštrine. Do pogoršanja vidne oštrine dolazi kad nastane zadebljanje u oblasti žute mrlje jer je upravo funkcija žute mrlje od suštinskog značaja za oštrinu vida. Kod starijih dijabetičara se pogoršanje vida često pripisuje drugim uzrocima kao što su staračka slabovidost na blizinu ili katarakta, a ne šećer, jer se vremenom kod čovjeka vidna oštrina pogoršava ili slabi. Međutim, normalno je samo pogoršanje vida na blizinu što se liječi nošenjem naočara za čitanje. U slučaju da naočare za čitanje ne poboljšavaju vid na blizinu ili se i vid na daljinu pogoršava, razlog je patološka promena koju mora da ustanovi stručnjak, oftalmolog.
 
  • Klasifikacija dijabetičke retinopatije
Osnovna klasifikacija DR zasniva se na značajnosti, ozbiljnim mikrovaskularnim promjenama na mrežnjači i na prisustvu mrežnjačne neovaskularizacije. DR se označava za neproliferativnu, dok su sve promene (mikroaneuruzme, krvarenje, otok i dr.) samo u mrežnjači. U proliferativnoj DR na površini mrežnjače se pojavljuju novi krvni sudovi i fibrozno tkivo. Obe faze mogu da budu po količini promjena u mrežnjači lake, srednje, teške i veoma teške. Dio mrežnjače u centru oka - žuta mrlja (makula) obezbjeđuje vidnu oštrinu i bolje raspoznavanje, osjećaj. Kad dođe do otoka tog dela mrežnjače govorimo o makularnom edemu. On je najčešći razlog pogoršanja vida kod dijabetičara. Makularni edem češće sprovodi neproliferativnu fazu oboljenja. Može se pojavljivati i u proliferativnoj fazi.